Vinkovačka željeznička zbirka nastala je radom željeznčkih umirovljenika iz Vinkovaca i rezultat je hobističke, inspirativne ljubavi prema željeznici i željezničkoj zavičajnoj povijesti.

U studenome 1878. dovršena je izgradnja pruge od Dalja preko Vinkovaca do Broda na Savi, odnosno Slavonskog Broda, koja je iste godine otvorena za promet. Time je započeo željeznički razvoj Vinkovaca kao jednog od najvažnijih željezničkih čvorišta 20. stoljeća u Hrvatskoj. U 140 godina eksploatacije navedene pruge i drugih pruga čvorišta željeznica je utjecala na prometni, gospodarski, demografski i kulturni razvitak gradova i mjesta kojima pruga prolazi. Isključivo tehničkom definicijom željeznice zapostavljena su njezina društvena naličja kao jednog od generatora gospodarskog razvitka 20. stoljeća, važnog sudionika u političkim pitanjima (tzv. željezničko pitanje tijekom 19. i 20. stoljeća), sudionika u razvoju ekološke svijest (od parnih lokomotiva do suvremenih vlakova) te kao sustava u kojem su se (unatoč raznim stručnim zvanjima i zanimanjima) profilirali željezničari kao pojam koji obuhvaća radnike zaposlene u željezničkome sustavu. Vinkovačko čvorište, posebno grad Vinkovci, slovio je kao grad željezničara u kojemu je svaka četvrta obitelj imala člana zaposlenog u željezničkome sustavu. Zahvaljujući onima koji su se deklarirali kao željezničari, sakupljeni su i sačuvani predmeti iz željezničke prošlosti vinkovačkoga čvorišta. Članovi Kluba umirovljenika HŽ-a iz Vinkovaca dva su desetljeća sakupljali predmete iz svoje radne prošlosti dokumentirajući razvoj željeznice na širemu vinkovačkom području. Sakupljanje je bilo impulzivno, organizirano kao jedna od komponenta društvenog djelovanja i međusobne interakcije umirovljenika, te od sentimentalne važnosti za vlastiti (pojedinačni ili obiteljski) doprinos vinkovačkom željezničkom narativu. Donirajući predmete Hrvatskom željezničkom muzeju stvorili su mogućnost da se sakupljena građa trajno zaštiti i sačuva kao jedinstvena željeznička zavičajna zbirka. Prezentacija građe na stalnoj izložbi „Životopis vinkovačkoga prometnog čvorišta“ u željezničkome kolodvoru Vinkovci važan je način komunikacije u kojoj sačuvani predmeti zorno prikazuju povijest željezničkog sustava, a članovi Kluba umirovljenika HŽ-a iz Vinkovaca u neposrednome kontaktu s posjetiteljima prenose svoja sjećanja iz života željezničara. Prikaz sakupljene građe kroz digitalnu platformu Topoteke dodatni je pokušaj memoriranja i prezentacije građe sakupljene u zbirci koja je nastajala od 1993. do 2011. godine. Daljnji razvoj zbirke zacijelo će promijeniti njezinu fizionomiju jer se više neće moći razvijati ponajprije kao zbirka memorabilija iz radne povijesti željezničara, koji predstavljaju interesnu zajednicu osoba čvrsto povezanih s jedne strane sa željeznicom, a s druge sa zavičajem. Iz današnje perspektive digitalnog društva željeznica kao sustav zaista jest „[…] dio naše baštine i naše memorije, tihi svjedok naše najbliže industrijske prošlosti.“[1] U Vinkovcima, kao jednom od najvećih hrvatskih željezničkih čvorišta 20. stoljeća, ti tragovi industrijske prošlosti vidljivi su ponajprije u zajednici željezničara.

Pruge vinkovačkoga željezničkog čvorišta

Kroz vinkovačko željezničko čvorište prolazi čak šest željezničkih pruga, što tamošnji željeznički kolodvor čini jedinstvenim u Hrvatskoj. Čvorište koje je svoje tzv. zlatne godine u teretnome i putničkome prijevozu proživjelo u drugoj polovini 20. stoljeća izgrađeno je u cijelosti gotovo stoljeće ranije. Mađarska prometna politika razvijala je mrežu željezničkih pruga u Hrvatskoj postavljajući Budimpeštu kao središte iz kojeg se mreža širi radijalno prema izrazito monopolističkome ključu. Pružna dionica od Dalja do Borova za promet je otvorena u rujnu 1878., a dionica od Borova preko Vinkovaca do Broda na Savi u studenome 1878. godine. Izgradile su je Mađarske državne željeznice kao glavnu državnu prugu II. reda opremljenu tada suvremenim sigurnosnim uređajem s centralnim postavljanjem skretnica. Pruga duga 99,5 km gradila se brzo, uz poteškoće povezane s nereguliranim tokovima rijeka Save, Dunava i Bosuta. Druge pruge vinkovačkoga čvorišta građene su kao vicinalne željeznice čija je gradnja bila dopuštena od 1880. godine. Kao prva vicinalna pruga vinkovačkoga čvorišta sagrađena je pruga Vinkovci – Gunja 1886. godine. Željezničku vezu sa Zagrebom Vinkovci su ostvarili 1889., a s Tovarnikom 1891. godine. Sljedeće dvije pruge vinkovačkoga čvorišta bile su vicinalne pruge Vinkovci – Županja (1901.) i Vinkovci – Gaboš – Osijek (1910.).

[1] Llano-Castresana, U., Azkarate, A. & S. Sánchez-Beitia. The value of railway heritage for community development // Structural Studies, Repairs and Maintenance of Heritage Architecture XIII. (2013): str.62.

Vinkovci railway collection

In November of 1878, construction of the railway line from Dalj via Vinkovci to Brod na Savi i.e. Slavonski Brod, was completed, and it was put into operation in that same year. This marked the beginning of the development of Vinkovci, as one of the most important railway nodes of the 20th century in Croatia. In 140 years, during which the mentioned line was used, together with other lines of this node, the railway had an impact on the development of transport, economy, demography and culture in cities and places on the line. Defining the railway only in terms of technology takes away its social aspect as the generator of economic growth in the 20th century, an important participant in political questions (the so-called railway question during the 19th and 20th century), participant in developing environmental awareness (from steam locomotives to modern trains) and as a system in which (despite various expert vocations and professions) railwaymen established themselves as a term, which covers everyone working for the railway system. Vinkovci node, especially the town of Vinkovci, had a reputation as a city of railwaymen, in which every fourth family had a member working in the railway system. Thanks to those who have declared themselves as railwaymen, objects from the past of the Vinkovci railway node were collected and preserved. For two decades, members of the HŽ Pensioners’ Club from Vinkovci collected objects from their work history, documenting in this way the development of railways in the wider area of Vikovci. Items were collected on the spur of the moment, and this was organized as one of the components of social action and mutual interaction of pensioners and sentimental significance for one’s own personal (individual or family) contribution to the Vinkovci railway narrative. By donating objects to the Croatian Railway Museum, they created the possibility of permanently preserving and protecting the collected material as a unique local railway collection. The presentation of material at the permanent exhibition entitled “Biographical note on Vinkovci transport node” at Vinkovci railway station is an important way of communication, in which the preserved objects clearly show the history of the railway system, and the members of Vinkovci HŽ Pensioners’ Club convey their memories from the life of railwaymen in direct contact with the visitors. An overview of collected material via a Topoteka digital platform is an added attempt to remember and present the collected material, which was put together from 1993-2011. Further development of the collection will surely change the way it looks because it will not be able to develop anymore primarily as a collection of memorabilia from the work history of railwaymen, who represent an interest group of persons, who are from the one hand, closely connected with the railway, and from the other, with the region. From today’s digital society perspective, the railway as a system really is “[…] a part of our heritage and our memory, a silent witness to our closest industrial past.”[1] In Vinkovci, as one of the largest Croatian railway node of the 20th century, these traces of the industrial past are visible primarily in the community of railwaymen.

Lines of the Vinkovci railway node

As many as six railway lines pass through Vinkovci railway node, which makes this local railway station a unique one in Croatia. The node, which experienced its so-called golden years in freight and passenger transport in the second half of the 20th century, was fully constructed almost a century earlier. Hungarian transport policy developed a network of railway lines in Croatia by setting Budapest as its centre, from which the network radiated according to an extremely monopolistic key. The track section from Dalj to Borovo opened for operation in September of 1878, and the section from Borovo via Vinkovci to Brod na Savi in November 1877. It was built by Hungarian State Railways as a class II state line, equipped with then modern interlocking devices with central setting of turnouts. The 99.5 km long line was constructed quickly, together with difficulties connected with flows of the rivers Sava, Danube and Bosut, which were not regulated. Vinkovci node lines were constructed as vicinal lines, and their construction was allowed since 1880. As the first vicinal line of Vinkovci node, the Vinkovci-Gunja line was constructed in 1886. Vinkovci established its railway connection with Zagreb in 1887, and with Tovarnik in 1891. The next two lines of Vinkovci node were the vicinal lines: Vinkovci – Županja (1901), and Vinkovci – Gaboš – Osijek (1910).

[1] Llano-Castresana, U.,Azkarate, A. & S. Sánchez-Beitia. The value of railway heritage for community development // Structural Studies, Repairs and Maintenance of Heritage Architecture XIII. (2013): p.62.

Opcije pretraživanja:

Karta

Topoteka Hrvatski željeznički muzej

O Topoteci

Druge Topoteke

Bosnien und Herzegowina

Deutschland

Baden-Württemberg

Bayern

Hessen

Nordrhein-Westfalen

Rheinland Pfalz

Sachsen

Estland

Finnland

Italien

Kampanien

Latium

Kroatien

Österreich

Burgenland

Kärnten

Niederösterreich

Regije:

Topoteke:

Oberösterreich

Regije:

Topoteke:

Salzburg

Steiermark

Tirol

Vorarlberg

Wien

Rumänien

Schweden

Schweiz

Bern

Luzern

Serbien

Slowakei

Slowenien

Spanien

Tschechische Republik

Ungarn

Vereinigtes Königreich

Schottland

Privatne Topoteke

Kroatien

Österreich

Niederösterreich

Oberösterreich

Steiermark

Vorarlberg

Schweiz

Bern

Zürich

INSTITUTIONAL_TOPOTHEQUES

Bosnien und Herzegowina

Finnland

Irak

Kroatien

Montenegro

Österreich

Burgenland

Niederösterreich

Salzburg

Wien

Serbien

Slowenien

Spanien